USTAV SRBIJE I PRAVA OPOZICIJE

Slobodan P. Orlović

Sažetak


Politička opozicija organizovana, pre svega, putem političkih stranaka uslov je postojanja demokratskog političkog sistema. Posebnu pažnju treba obratiti na garantovanje njenog položaja u državama u kojima je obnovljeno ili tek započeto višestranačje. Ta garancija znači da se pravima i pravnim mehanizmima štiti položaj opozicionih političkih stranaka i omogućavaju jednak pravni tretman i stvarna ravnopravnost sa strankama na vlasti. To podrazumeva ustavna, zakonska i podzakonska prava i postupke putem kojih deluje opozicija.

U Republici Srbiji je upravo navedenim redosledom propisa izgrađen ustavnopravni položaj opozicije. Opozicione političke stranke imaju ravnopravan pravni status i, shodno tome, mogućnost da kritikuju, kontrolišu i zamene vlast na izborima. Ipak, realno nizak nivo političke kulture, nedostatak dosledne političke ideologije, spremnost na svakovrsne koalicije, inferiornost u nedovoljno razvijenom javnom mnjenju čine da politička opozicija ima nešto lošiji stvarni položaj u odnosu na vlast.


Pojmovne odrednice


Političke stranke, Opozicija, Ustav Srbije, Parlament, Zaštita manjine.

Ceo tekst:

PDF

Reference


Bagehot, W., The English Constitution, London 1963.

Carey, J. M., „Competing principals, political institutions, and party unity in legislative voting“, American Journal of Political Science 51, 1/2007.

Cordero, G., Coller, X., „Cohesion and Candidate Selection in Parliamentary Groups“, Parliamentary Affairs 68, 3/2015.

Dahl, R. A., Political Opposition in Western Democracies (ed. R. A. Dahl), London 1966.

European Commission for Democracy through Law (Venecijanska komisija), Report on the Role of the Opposition in a Democratic Parliament (by A. Nussberger, E. Özbudun, F. Sejersted), Study no. 497/2008, 12‒19, http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2010)025-e

Goati, V., „Parlamentarizam i partijski sistem Srbije“, Dileme i izazovi parlamentarizma (ur. V. Pavlović, S. Orlović), Beograd 2007.

Helms, L., „Five ways of institutionalizing political opposition: lessons from the advanced democracies“, Government and Opposition, 39, 1/2004.

Jovanović, S., Država, Beograd 1990. (Jovanović, S., Država, Beograd 1990)

Kelzen, H., O suštini i vrednosti demokratije (prev. D. N. Basta), Beograd 2005. (Kelzen, H., O suštini i vrednosti demokratije (prev. D. N. Basta), Beograd 2005)

Koštunica, V., Institucionalizovana opozicija u političkom sistemu kapitalizma, doktorska disertacija, Beograd 1974.

Lukić, R. D., Političke stranke, Beograd 1995. (Lukić, R. D., Političke stranke, Beograd 1995)

Marković, R., Ustavno pravo, Beograd 2015. (Marković, R., Ustavno pravo, Beograd 2015)

Nenadić, B., „O parlamentarnom mandatu – primer Srbije“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 1/2008. (Nenadić, B., „O parlamentarnom mandatu – primer Srbije“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 1/2008)

Orlović, S., „Nadležnosti parlamenta“, Dileme i izazovi parlamentarizma.

Palumbo, G., „Question Time: Comparing and contrasting parliamentary questions in Britain, Italy and the EU“, EUT Edizioni Università di Trieste (ed. S. Ondelli), 2013.

Pejić, I., Parlamentarno pravo, Niš 2011. (Pejić, I., Parlamentarno pravo, Niš 2011)

Petrov, V., Simović, D., „Četiri pitanja iz novije ustavne prakse u Republici Srbiji“, Pravna riječ 39/2014. (Petrov, V., Simović, D., „Četiri pitanja iz novije ustavne prakse u Republici Srbiji“, Pravna riječ 39/2014)

Pulišelić, S., Političke stranke kao faktor suvremenog političkog sistema, Zagreb 1971.

Russo, F., Wiberg, M., „Parliamentary questioning in 17 European parliaments: Some steps towards comparison“, The Journal of Legislative Studies 16, 2/2010.

Simović, D., Petrov V., Ustavno pravo, Beograd 2014. (Simović, D., Petrov V., Ustavno pravo, Beograd 2014)


Povratni linkovi

  • Trenutno nema povratnih linkova